Frazeološke jedinice u Nušićevoj komediji “Gospođa ministarka”

Nevena TOMIĆ
Univerzitet Crne Gore
Filološki fakultet u Nikšiću
Odsjek za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, I ciklus studija nevena1606@gmail.com

Sažetak: U radu se analiziraju frazeološke jedinice zastupljene u komediji “Gospođa ministarka”. U prvom dijelu napravljen je osvrt na značaj i osobenosti frazeologije, nakon čega je ukazano na neke karakteristike jezika u djelima Branislava Nušića. Drugi dio rada fokusiran je na klasifikaciju frazeologizama zastupljenih u komediji “Gospođa ministarka”, i to sa morfološkog, stilskog i semantičkog aspekta.

Ključne riječi: frazeologija, frazeologizmi, Branislav Nušić, Gospođa ministarka.

Kao jedna od najmlađih disciplina lingvističke nauke, frazeologija svojom zanimljivom problematikom i raznovrsnošću, postaje sve češći predmet interesovanja lingvista. Osim što je lingvistička, ona je i kulturološka disciplina koja omogućava da se predmetu njenog proučavanja priđe sa više aspekata. Imajući u vidu da su frazeološka istraživanja kod nas malo zastupljena, te i nedovoljnu ispitanost jezičkih osobenosti u književnim djelima Branislava Nušića, odlučili smo se za frazeološku analizu jedne od najrelevantnijih Nušićevih komedija – Gospođe ministarke. U skladu s tim u ovome radu posebna pažnja će biti posvećena analizi strukture i funkcije frazeologizama kojima se Nušić poslužio u svojoj komediji, te će biti ukazano i na činjenicu da se frazeologizmi prisutni u ovom djelu u velikoj mjeri podudaraju s onim frazeološkim jedinicama koje su karakteristične za savremeni jezik. U okviru prvog dijela ovoga rada, upoznaćemo se s osnovnim teorijskim načelima frazeologije, nakon čega ćemo se osvrnuti na ključne osobenosti jezika i stila Branislava Nušića. Posljednji segment posvećen je klasifikaciji i analizi frazeologizama upotrijebljenih u Gospođi ministarki, s posebnim osvrtom na poredbene frazeologizme.

I FRAZEOLOGIJA

Frazeologija (phrasis – govorni obrt, izraz; logos – nauka,učenje) je dio nauke o jeziku koji izučava frazeologizme – ustaljene jezičke jedinice, okamenjene fraze, skupove od najmanje dve reči koje imaju jedinstveno, uvek preneseno značenje (Milenković, 2006: 11). Osim termina frazeologizam, u lingvistici su još u upotrebi i termini – frazem, frazeološka jedinica, idiom, ustaljeni obrt. Bez obzira na to koji termin biva upotrijebljen, uvijek se ima na umu poseban sklop od dvije ili više autosemantičnih riječi, koje imaju jedinstveno značenje i ustaljenu strukturu, što znači da mora biti upotrebljen u istom rasporedu delova koji čine skup (Stanojčić, Popović, 1992: 175). Skup riječi koji ne zadovoljava navedena načela ne može se smatrati frazeologizmom.

Frazeologija kao jedna od najmlađih lingvističkih disciplina, počela se izdvajati iz leksikologije tek sredinom prošlog stoljeća, tačnije nakon 1947. godine (Fink-Arsovski, 2002: 6). Od tada počinje intenzivnije izučavanje ove oblasti koja duboko zadire u istoriju jednog naroda, u njegovo kulturno i civilizacijsko naslijeđe, te i u sve druge aspekte života. Kao takva, ona je uvijek aktuelna i zanimljiva. Tako posljednjih decenija postoji veliko interesovanje za izučavanje frazeologije, te će njen puni procvat zasigurno tek uslijediti. Stoga, ovaj rad pretenduje da bude skroman doprinos daljem izučavanju frazeologije, kao jedne od značajnih jezičkih disciplina.

Osim na disciplinu koja se teorijski bavi frazeologizmima kao osnovnim jedinicama frazeologije, termin frazeologija se odnosi i na ukupnost frazema raspoređenih prema različitim kriterijumima (Fink-Arsovski, 2002: 5) – semantičkom, sintaksičkom, morfološkom, prema porijeklu i proširenosti upotrebe, vremenskoj i prostornoj raslojenosti itd. Osim toga, u našem jeziku postoje posebni strukturni tipovi frazeologizama – poredbeni frazeologizmi, i njima će posebna pažnja biti poklonjena u trećem poglavlju ovoga rada.

II KRATAK OSVRT NA OSOBENOSTI JEZIKA I STILA BRANISLAVA NUŠIĆA

Branislava Nušića pamtićemo ne samo kao vrsnog komediografa, koji je svojim radom obilježio drugu polovinu 19. i početak 20. vijeka kao najplodniji period u razvitku srpske drame, već i po majstorskom i virtuoznom izrazu čijoj se analizi u lingvističkoj nauci nije posvećivalo dovoljno pažnje. Od značajnijih proučavalaca Nušićevog jezika izdvajamo Branivoja Đorđevića, koji u svom radu Funkcionalnost dijalekatskog nijansiranja u Nušićevim komedijama, konstatuje da su jasno uočljiva Nušićeva odstupanja od norme književnog jezika. Naime, Đorđević je ukazao na lokalnu i dijalekatsku osobenost Nušićeve poetske misli, koja je uočljiva u čestom izostavljanju suglasnika h, upotrebi kondicionala, učestaloj kontrakciji vokala, eliziji, neusklađenosti u upotrebi zamjenice svoj i specifičnoj upotrebi stranih riječi, te i uličnog žargona.

U komediji Gospođa ministarka Branislav Nušić se koristi jezikom razgovornog tipa, jezikom kojeg obilježava spontanost, jednostavnost, laka prijemčivost. Leksika u Gospođi ministarki je bogata i raznovrsna, i posjeduje mnoštvo figurativnih izraza i tropa, što je uticalo na stilski aspekt komedije. Govorni idiom likova je i u funkciji njihove karakterizacije, naročito glavne junakinje u čijem idiolektu su frekventni žargoni, a čija priroda konstituiše junakinjinu lažnu uglađenost i pokondirenost. Na taj način, jezik se pokazuje kao vrlo važna komponenta Nušićeve komedije. Nizak nivo formalnosti u komunikaciji između likova, te i izrazit emocionalni naboj uticali su na veliku zastupljenost frazeoloških jedinica u Gospođi ministarki. Budući da doprinose jezgrovitijem i izražajnijem izrazu, frazeologizmi čine važnu komponentu Nušićevog stila.

  • KLASIFIKACIJA FRAZEOLOŠKIH JEDINICA ZASTUPLJENIH U KOMEDIJI GOSPOĐA MINISTARKA
  1. MORFOLOŠKA KLASIFIKACIJA FRAZEOLOGIZAMA

Morfološki kriterijum klasifikacije frazeologizama razlikuje tri tipa strukture koje frazeologizmi mogu imati – oblik fonetske riječi, skupa riječi ili rečenice. Fonetska riječ kao tip strukture u kojem se mogu javljati frazeološke jedinice predmet je polemike i kolebanja mnogih lingvista – dok je jedni smatraju posebnim strukturnim tipom frazeologizama, drugi negiraju da se frazeologizmima mogu smatrati strukture koje sadrže samo jednu autosemantičnu riječ. Kako je opšti uslov da frazeologizmom možemo smatrati samo onaj skup riječi koji ima složenu strukturu, što znači da mora biti sastavljen od najmanje dve reči (Stanojčić, Popović, 1992: 175), i to autosemantične, ističemo da neki lingvisti, pri morfološkoj klasifikaciji frazeologizama, s pravom izostavljaju tip fonetske riječi. Frazeologizmi upotrijebljeni u komediji Gospođa ministarka javljaju se u obliku sintagme, a znatan njihov broj i u rečeničnom obliku. U okviru te dvije podgrupe razlikujemo raznovrsnu i složenu strukturu:

1.1.        SKUP RIJEČI

U Gospođi ministarki najveći broj frazeologizama nalazi se u obliku skupa riječi. Takva struktura, za koju se još upotrijebljava i termin frazeološka sintagma, predstavlja svezu dviju ili više samostalnih riječi uz pomoćne riječi ili bez njih (Menac, 2007: 18). Za razliku od frazeologizama koji imaju oblik rečenice, ovaj tip, samostalno upotrijebljen, nije nosilac informacije. Po morfološko-sintaksičkom kriterijumu, u zavisnosti kojoj vrsti riječi pripada glavna komponenta, ovaj oblik frazeologizama razlikuje imeničke, glagolske, pridjevske, zamjeničke i priloške tipove.

U Nušićevoj komediji mali udio čine frazeologizmi sa imenicom kao glavnom komponentom, a koji su pri tome dopunjeni drugom imenskom ili pomoćnom riječi. Naime, imenički frazeologizmi u Gospođi ministarki imaju sljedeću morfološku strukturu:

  1. a) imenica + veznik + imenica:

Ali, Čedo, upamti nosićemo se dok je sveta i veka.

  1. b) predlog + zamjenica +pomoćni glagol +imenica:

Idite, idite, u vašim je rukama sudbina ove zemlje.

  1. c) predlog +zamjenica+ imenica:

Odoh, evo iz ovih stopa, da ih sve obiđem pa da im urečem sastanak.

  1. d) predlog + imenica+imenica/imenica+predlog+imenica +predlog+imenica+ predlog +imenica:

Pa onda ja znam toliko stvar da razvijem i da joj dam jednu naročitu formu, in form spesial, da na kraju krajeva i vi sami počnete o sebi rđavo da mislite.

Ja imam jednoga prijatelja, mladog čoveka i čoveka od budućnosti.

Posle izvesne pauze otvori vrata i sretne se lice u lice sa Ankom.

Meri je znalački od glave do pete.

  1. e) predlog+broj+imenica:

Istina je zgodna za ogovaranje, onako u četiri oka, u porodici, a kud si ti pa video i čuo da se istina javno kaže?

  1. f) zamjenica+imenica:

Jaoj, proklet bio majci i ovoga i onoga sveta!

  1. g) pridjev+imenica:

Ovo je postala luda kuća od kako je otac ministar.1 Mangupska posla.2

Pored imeničkog tipa frazeoloških sintagmi, zapažamo da Nušić koristi i one frazeološke jedinice sa prilogom, pridjevom ili pak zamjenicom kao glavnom komponentom:

  1. a) priloški frazeologizmi:

Danas-sutra mogu ja opet biti ministarka.

Ajde za taj bridž i za to pušenje kako-tako,ali za toga ljubavnika.

  1. b) zamjenički frazeologizmi:

Niko i ništa, čovek kome je jedino zanimanje: zet.

Glagolski tipovi frazeoloških sintagmi su najbrojniji u proučavanoj komediji, a karakteriše ih ustaljena morfološka stuktura. Naime, sve frazeološke sintagme glagolskoga tipa imaju imeničku osnovnu komponentu koja za dodatak opet može imati drugu vrstu riječi ili pak stajati samostalno uz glagol. U rečenici su najčešće u funkciji predikata.

  1. a) Kada glagol, kao osnovnu komponentu frazeologizma, dopunjuje imenska riječ, to može biti po nekoj od sljedećih shema:

1)    Glagol+imenica:

Eto kako će i glavu da izgubi jednoga dana.

Kolikima sam i kolikima ja već sagledao leđa.

Pregrizo jezik ti, dabogda!

Pa onda polagali smo velike nade i na Hristinu, tetka-Dacinu.

A posle i nemoj tako da meriš reči u familiji.

E vidite, tim što brane valja zapušiti usta.

Vidiš da je sasvim izgubila pamet otkako je ministarka.

Idite zovite ovamo vašu sestričinu, gospođu ministarku, da prečistimo već jednom taj račun.

Umesila sam ja njemu kolač.

Vidite, dakle, da sam održala reč.

Već sam i od kuće digla ruke.

A kad prestanete biti ministarka, prave se svi Englezi 2) Glagol+pridjev+imenica:

Dok odbiješ porezu, platiš kiriju, kupiš drva, tek vidiš ostanu ti čiste šake.

I vi, mora biti, imate dobar nos.

Udari u sladak smeh od zadovoljstva.

Nije ni potrebno da gubi svoje dragoceno vreme zbog mene.

E, pa kad neće lepim, okrenućemo i mi deblji kraj.

Vi svi znate kako ona ima dobro srce.

Reći ću ti, ako mi daš časnu reč da nećeš reći majci.

3)   Glagol+predloško-padežna konstrukcija/glagol + imenica proširena predloško-padežnom konstrukcijom

Šta vi meni jednako te dugove natičete na nos.

Nego, vidiš, sad mi baš pade na pamet!

Ama, zar ti misliš, boga ti, da ja celu našu familiju uzmem na vrat?

Ja to nisam primio k srcu.

Nije to lako baciti obraz pod noge.

Ja sam se dakle rešio: onome zubnome lekaru, provodadžiji, da saspem zube u grlo.

Pa, znaš kako je kad čovek živi na parče.

Pa de, de, ne budi na kraj srca!

Opet si pala u vatru zastane i sluša menjajući boje u licu.

1.2.        REČENICA

Kada je frazeološka struktura samostalno nosilac značenja, odnosno kada strukturu frazeologizma ne čini sintagma već cijela rečenica, zavisna (klauza) ili rečenica sa nezavršenom strukturom, tada govorimo o tipu frazeologizama koji imaju oblik rečenice. Tu ne mislimo na skupove riječi s glagolskom rekcijom koji uz lični oblik glagola postaju rečenicom (plivaš protiv struje, pao je u zaborav), nego na frazeme kojima je rečenica osnovni strukturni oblik (Menac, 2007: 19). U Gospođi ministarki frazeologizmi s takvom strukturom nijesu brojni, a u pogledu sintaksičke veze mogu biti i zavisnog i nezavisnog tipa:

Ljubim ruke!

Išarao je potpis kao uskršnje jaje, ne možu da mu pročitam.

Kako da se smirim kad mi je iskidao sve živce: isekao mi život kao faširano meso.

Priljepila si se za fijaker kao taksena marka.

Idi do đavola!

Umorila sam se kao da sam ceo dan kopala…

Kao što navedeni primjeri pokazuju, rečenički frazeologizmi imaju uglavnom oblik poredbenog frazeologizma, te će o njihovoj strukturi biti posebno riječi u 4. tački ovoga poglavlja.

  1. PODJELA FRAZEOLOGIZAMA PO EKSPRESIVNOJ VRIJEDNOSTI

U zavisnosti u okviru kojeg funkcionalnog stila se upotrijebljavaju, frazeologizme možemo podijeliti u šest grupa, tj. možemo govoriti o međustilskim (interstilskim), književnim, profesionalnim, naučnim, administrativno-pravnim, te i razgovornim frazeologizmima. Razlika između frazeoloških jedinica različitih stilova, zasniva se na različitoj zastupljenosti pojedinih jezičkih obilježja. Izražajna strana frazeologizama zavisi tako od prirode jezičkog sloja u okviru kojeg se upotrebljava.

Frazeološke jedinice u Gospođi ministarki najvećim dijelom pripadaju razgovornom stilu, što je i u skladu sa karakterom ove komedije – prirodom jezika, izraženom emocionalnom konotacijom, te i načinom komunikacije među junacima, o čemu je bilo više riječi u drugom poglavlju. Dakle, najfrekventniji su i najbrojniji oni frazeologizmi koji su tipični za neusiljeno, svakodnevno usmeno izražavanje (Menac, 2007: 19), koje zapažamo i u Gospođi ministarki: zapušiti usta, sagledati leđa, oduzeti obraz, naticati na nos, imati krunu na glavi… Pored nesumnjivo dominantne razgovorne frazeologije, Branislav Nušić se koristi i frazeologizmima čija sfera upotrebe nije ograničena na jedan od funkcionalnih stilova. Za takvu frazeologiju u lingvističkoj nauci upotrebljava se naziv – međustilska ili neutralna. Iz korpusa tog posebnog tipa Nušić se poslužio sljedećim frazeologizmima: dok je sveta i veka, licem u lice, na kraju krajeva, imati dobro srce, bilo sta je bilo, bilo pa prošlo, polagati nade…

  1. PODJELA FRAZEOLOGIZAMA PO EMOCIONALNO-EKSPRESIVNOJ OBOJENOSTI

U okviru ekspresivne frazeologije, možemo govoriti i o emocionalno-ekspresivnoj podjeli frazeoloških jedinica. To su frazeologizmi koji pored denotativnog imaju i konotativno značenje, a kao metod njihove klasifikacije uzima se slikovitost frazeoloških jedinica. Ovakvim frazeološkim modifikacijama uvijek se iskazuje stav govornog lica prema radnji, a u Gospođi ministarki imaju neke od sljedećih značenja:

1)    Frazeologizmi sa značenjem odobravanja, pozitivnog stava, humora, poštovanja, svečanog tona: udari u sladak smeh, ukazala se lepa prilika, ljubim ruke, imati dobro srce, dati časnu reč…

2)    Frazeologizmi s negativnom konotacijom, koji mogu biti ironični, prezrivi, vulgarni, potcjenjivački (Stanojčić, Popović, 1992: 117): sasuti zube u grlo, naticati na nos, zapušiti usta, umesiti kolač, izgubiti glavu, baciti obraz pod noge, skrhati kola na nekog, ostati čistih šaka…

  1. POREDBENI FRAZEOLOGIZMI U GOSPOĐI MINISTARKI

Sa usponom frazeologije kao posebne lingvističke discipline počeli su se ukazivati raznoliki aspekti njenog proučavanja i u okviru nje izdvajati poseban strukturalni tip – poredbeni frazeologizmi. Frazeološka poređenja nastaju iz razloga što se poređenjem jedan pojam želi da okvalifikuje dovođenjem u vezu po nekoj osobini s poznatijim, konkretnijim pojmom čije je leksičko predmetno značenje suženo na značenje dominantne karakteristike (Radulović, 2009: 365). Osim u govoru, česti su i u književnim djelima, gdje se smatraju stilskom figurom – poređenjem, te otuda i naziv – poredbeni frazeologizmi. Po strukturi i ekspresivnoj strani vrlo su raznovrsni, a imaju i naglašenu stilogenu funkciju. Oni obogaćuju stil, čine ga življim, plastičnijim, slikovitijim, ugodnijim za slušanje ili čitkijim (Fink-Arsovski, 2002: 10). Prema sintaksičkoj strukturi većina poredbenih frazeologizama upotrijebljenih u Gospođi ministarki ima glagol kao glavnu komponentu, odnosno kao komponentu koja se poredi:

Ju, nije da cepa, tetka, nego dere kao vuk jagnjeću kožu.

Zar ne vidiš da izgledaš kao šinterski šegrt.

A ja, nesrećnica, zbunila se kao niko moj.

On ga pogleda ko krava mrtvo tele.

Prilepila si se za fijaker kao taksena marka.

Skoči kao oparena.

Umorila sam se kao da sam ceo dan kopala.

Ha, ha, ha, ala će se uhvatiti kao miš u mišolovku

On se zakleo da će te ubiti kao psa

Ostavka vlade, gospa – Živka, to vam uvek padne kao grom iz vedra neba.

Išarao je potpis kao uskršnje jaje, ne možu da mu pročitam.

Kako da se smirim kad mi je iskidao sve živce: isekao mi život kao faširano meso!

Takođe, zapažamo i frazeologizme kojima nedostaje poredbeni član:

Pogledaj ga, tako ti boga, kao da je s vešala pao.

Ko dirne njega, kao da te je u oko dirnuo

U Gospođi ministarki posebno su istaknuti poredbeni frazeologizmi sa značenjem stanja, osjećanja u kojem se nalazi govorno lice ili lice o kojem se govori. Neke od njih poprimaju osobenosti žargonskih frazeologizama, dok su druge tipične za razgovornu frazeologiju standardnog jezika. Takvi su: skoči kao oparen, kao kod svoje kuće, zbuniti se kao niko moj, pogledati kao krava mrtvo tele, biti kao na žeravici…

Ostali poredbeni frazemi imaju neka od sljedećih značenja:

1) umor, iscrpljenost:

Umorila sam se kao da sam celi dan kopala…

2) Neočekivano, iznenađujuće:

Ostavka vlade, gospa – Živka, to vam uvek padne kao grom iz vedra neba… 3) način vršenja radnje, karakterizacija nečega:

Kako da se smirim kad mi je iskidao sve živce: isekao mi život kao faširano meso!

Išarao je potpis kao uskršnje jaje, ne možu da mu pročitam…

ZAKLJUČAK

Nakon što smo razmotrili strukturu više od 140 frazeologizama ekscerpiranih iz Gospođe ministarke, zaključili smo da su u morfološkom pogledu to najvećim dijelom frazeološke sintagme s glagolom kao glavnom komponentom, dok ih po izražajnoj komponenti svrstavamo u frazeologiju razgovornog tipa, tipičnu za svakodnevno, neformalno izražavanje koje prepoznajemo i u Nušićevoj komediji. Utvrdili smo da frazeologizmi u komediji Gospođa ministarka znače odobravanje, ili se njima iskazuje pozitivan stav, humor, poštovanje, ali, također, zapažamo i one frazeologizme sa negativnom konotacijom, koji mogu biti ironični, prezrivi, vulgarni, potcjenjivački. S obzirom na njihovu brojnost, iz korpusa Nušićevih frazeologizama posebno smo izdvojili poredbene frazeologizme, te i uputili na neke njihove glavne karakteristike. Rezultati analize više od 140 frazeoloških jedinica koje je Nušić upotrebio u pomenutoj komediji, pokazuju da, dakle, u najvećoj mjeri pripadaju razgovornom, niskom, stilu, što se opravdava i samom prirodom jezika, te i odgovara žanrovskoj odrednici djela. Međutim, takva stilska jednodimenzionalnost nije uticala na njihov strukturalni i semantički aspekt – jer su u tom pogledu Nušićevi frazeologizmi i više nego raznovrsni.

U okviru ovog stručnog rada došli smo do zaključka da brojnost frazeoloških jedinica umnogome utiče i na jezgrovitost i slikovitost jezika komedije Gospođa ministarka, te i da frazeološke jedinice čine vrlo važnu komponentu Nušićevog stila. Poređenjem frazeologizama pomenutog djela s onim frazeologizmima frekventnim u savremenoj upotrebi, dolazimo do zaključka da su istaknute frazeološke jedinice i danas prisutne u govoru.

LITERATURA:

PRIMARNA:

  1. Nušić, B. (2009). Gospođa ministarka. Beograd: JRJ.

SEKUNDARNA:

  1. Menac, A. (2007). Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjiga.
  2. Fink-Arsovski, Ž. (2002). Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra. Zagreb: Filozofski fakultet.
  3. Stanojčić, Ž.; Popović, Lj. (1992). Gramatika srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  4. Radulović, Z. (2009). Stilske karakteristike u djelima Stefana Mitrova Ljubiše i Marka Miljanova Popovića:Njegoševi dani, zbornik radova. Nikšić: Filozofski fakultet.
  5. Milenković, T. (2006). Idiomi u srpskom jeziku. Aleksinac: Atelje 63.

OPŠTA:

  1. Matešić, J. (1982). Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: IRO „Školska knjiga“.

Phrasal units in Nusic’s comedy Mrs. Minister

Summary: This work analyzes the phraseological units represented in the comedy “Mrs. Minister”. In the first part of the paper made reference to the importance and peculiarities of phraseology ,after which he pointed out some characteristics of the language in the works of Branislav Nusic. The second part focuses on the classification represented phraseologisms in thecomedy “Mrs. Minister” with morphological, stylistic and semantic aspects.

Key words: phraseologisms, phraseology, Branislav Nusic, Mrs. Minister.

_______________________________________________________________

1 Imenički frazeologizam luda kuća Branislav Nušić u svojoj komediji upotrijebljava i u obliku glagolskog frazeologizma: napraviti ludnicu od kuće.

2 Navedeni frazeologizam svrstava se u frazeološke sintagme imeničkog tipa, međutim, u Gospođi ministarki ova sintagma je u funkciji eliptične rečenice, te ga stoga nije pogrešno svrstati i u frazeološke jedinice rečeničnog tipa.

Izvor fotografije: avaz.ba

Please follow and like us: