“Stari gradovi Bosne i Hercegovine – Old Castles of Bosnia and Herzegovina”, ur: Ferhat Mulabegović (Nacionalni komitet ICOMOS u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012)

Enes Dedić rođen je 11. decembra 1988. godine u Postojni. Osnovnu i srednju školu pohađao je Ilirskoj Bistrici i Sanskom Mostu. Studij historije upisuje 2007. na Odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zvanje bakalaureata historije stječe 2011. godine, a nakon toga upisuje Master studij koji okončava 2013. godine odbranom teme Konavoski rat. Trenutno je student I godine doktorskog studija. Član je Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije. U naučnoj periodici objavljivao je kraće prikaze i osvrte na najnovija izdanja iz struke. Učestvovao je u arhivskom istraživanju u Državnom arhivu u Dubrovniku u sklopu projekta Konj u srednjovjekovnoj Bosni.

U nastojanjima ka skretanju pažnje kompletne javnosti na značaj kulturno-historijske baštine, Internacionalni Savjet za spomenike i cjeline (ICOMOS) u Bosni i Hercegovini izdavanjem ove publikacije ističe značaj i vrijednost ovog zapostavljenog graditeljstva. Značaj ovakvog izdanja je mnogostruk, pogotovo ako uzmemo u obzir da živimo u državi u kojoj je još uvijek svijest građana i vlasti po pitanju naše kulturne zaostavštine na jako niskom nivou. Stari bosansko-hum-ski gradovi su pored monumentalnih nadgrobnih spomenika živi svjedoci jedne minule epohe du-boko urezane u genski supstrat bosanskohercegovačkog čovjeka. Međutim, danas je sam pristup većini ovih arhitektonskih dostignuća srednjovjekovlja onemogućen, a kamoli njihovo istraživa-nje, konzervacija i zaštita, pa i uvrštavanje u turističku ponudu. Sa velikim žaljenjem konstatiramo kako će već naredne generacije izvjestan broj naših davnih uspomena moći posmatrati samo preko slika, kao što i današnji stanovnici Bosne za pojedine spomenike znaju samo iz početnih naučnih koraka s kraja XIX stoljeća. Upravo u „odbranu“ bosanskohercegovačkog naslijeđa uperena su i na-stojanja ove publikacije. Solidan tiraž, kao i njegova besplatna distribucija učinili su da ovo izdanje nađe svoj put do mnogih bosanskohercegovačkih domova. Ovakva publikacija, sa pregršt lijepih fotografija, ilustrira modernom čovjeku, bilo da se radi o pripadniku struke ili ne, dah onovremenih uvjeta i stila življenja, jer su utvrde, odnosno gradovi bili, i danas jesu, najosnovnija etiketa kompletnog društvenog života. Značaj ove publikacije se i ne mora nužno manifestirati u sferi prezentacije detaljnog i novog istraživanja starih gradova bosanskih, nego kao jedne bibliografske jedinice koja za cilj ima predstaviti dosadašnja saznanja o ovim gradovima, uputiti na dosadašnja istraživanja, te skrenuti pažnju na zub vremena kojem su ovi neumorni svjedoci bosanske društve-ne i kulturne zaostavštine prepušteni. Po samom spisku autora koji su svojim tekstovima doprinijeli ovom izdanju uočavamo primarne zadatke koje je izdavač postavio kao ključne elemente uspjeha ovog projekta. Ozbiljan i temeljit, interdisciplinarni sistematski pristup eminentnih stručnjaka u samom početku čitanja ove monografije čitaocu ulijeva potrebnu dozu sigurnosti u kvalitet teksta na narednim stranicama. Tako je ugođaj čitaoca upotpunjen naučnom riječju iz pera klasičnih historičara od kojih saznajemo historijsku podlogu nastanka, razvoja i općenito društvenog ustrojstva odnosno života u gradovima. Arheolozi skreću pažnju na dosadašnja sprovedena istraživanja i naučna dostignuća, te mogućnosti za buduće poduhvate, konzervatori pak upozoravaju na način i uvjete očuvanja ovih građevina od daljnjeg propadanja. Sukladno sadržaju knjige koji govori o estetskim i profinjenim manirima srednjovjekovne kulture, uredništvo je ostvarilo zacrtani cilj i u nastojanjima da ovo izdanje i svojim fizičkim izgledom, kvalitetom uveza, papira, grafike i slika na adekvatan način promovira ovaj segment naše baštine. I korice ovog izdanja predstavljaju integralni dio projekta, na njihovim su stranama oslikane karte naselja srednjovjekovne Bosne od Marka Vega, te karta starih gradova za čiju izradu zasluge pripisujemo Ferhatu Mulabegoviću.

Radi lakše preglednosti i zaokruženih cjelina monografija je razdijeljena na pet tematskih okvira koji nude odgovore na pitanja historijskog konteksta gradskih naselja, njihove evidencije, te arheološko-konzervatorsko-restauratorske obrađenosti. Međutim, uprkos činjenici kako se knjiga sastoji od tekstova više autora matrica svake dionice je ostala ista, uočava se skladan i koherentan prelaz između poglavlja tvoreći jedan jedinstveni obrazac koji čitaoca drži na istim tračnicama kroz čitavu knjigu.

U početnom poglavlju pod nazivom Razvoj utvrđenih gradova i gradskih naselja srednjovjekovne Bosne – The Development of Fortified Towns and Urban Settlements of Medieval Bosnian State (9-21), sebi svojstvenim tečnim narativnim stilom izlaganja, Dubravko Lovrenović čitaoca sprovodi kroz evolucioni razvoj utvrđenih gradova i gradskih naselja pri čemu se uočava kako je ovaj aspekt života, iako u potpuno drugačijem ruhu, naslonjen na rimske fortifikacione elemente. Činjenica je kako će poslije X stoljeća i prvih pomena „naseljenih gradova“ utvrde i naselja pola-gahno napraviti ono što će se kasnije nazivati topografsko-urbanističkom strukturom srednjo-vjekovne Bosne. U XIII stoljeću kada u susjednim oblastima izrastaju slobodne kraljevske varoši u Bosni, iako su se formirali prvobitni oblici utvrđenja, nije došlo do nastanka gradova kao ekonom-sko-proizvodnih središta. Kako je s banom Stjepanom II Kotromanićem i kraljem Tvrtkom I Bosna profitirala u mnogim segmentima, tako je i po pitanju gradova razvojem rudarskih središta došlo do formiranja druge generacije ovih građevina. Učestalim trgovačkim transakcijama ruda na rela-ciji Bosna – Dubrovnik dolazi do potrebe stvaranja gradskih trgova, koji će preuzeti ulogu glavnih centara razmjene roba i informacija. Daljnji razvojni luk trgova odvija se u izvjesnoj simbiozi sa dubrovačkim kolonijama. Početak XV stoljeća označio je raslojavanje oblika i vrsta gradskih naselja, pa se stoga u izvorima bosanska naselja nazivaju raznolikim terminima kao što su trg, tvrđava, varoš, borgo (burgus), dok se za one gradove koji su se razvili u više etaža uočava prefiks sub ili sotto ispred samog imena grada. Nakon daljnjeg razvoja urbanih centara, raslojavanje gradskih naseobina je išlo u smjeru trgovačke specijalizacije, pa se u XV stoljeću jasno očituje koja je roba najdostupnija u pojedinom mjestu. Autor u poznom dobu bosanskog srednjovjekovlja uočava i elemente samouprave gradskih naselja koji se manifestiraju kroz prizmu gradskih vijeća sa razg-ranatim poslovnim aspektima na čijem čelu se nalazio knez. Međutim, kako se na ovom prostoru nije razvio tip grada, odnosno ustrojstvo koje bi bosanskoj gradskoj eliti etiketiralo poseban pravni položaj, njihov odlazak po titulu dubrovačkog građanina se ispostavlja kao kvalitetan poslovni potez.

Evidencija i arheološka istraživanja starih gradova Records and Archaeological Research of Old Castles (23-57) pokazuju kako je na bosanskohercegovačkim historijskim draguljima zasvjedočen arhitekturalni spoj različitih epohalnih provenijencija. Prikazujući kratak historijat arheoloških istraživanja obavljenih na srednjovjekovnim bosansko-humskim gradovima, Lidija Fekeža-Martinović prati razvojni luk ovih istraživanja koji, uz evidentne oscilacije, svoje korijene vuče iz kraja XIX stoljeća i osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Proučavanje ostataka starih gradova svoje pionirske poduhvate dobilo je u Ćiri Truhelki koji se u nekoliko radova osvrnuo na ovu problematiku. Uslijedit će međuratni vakum po pitanju nauke, da bi istraživanja u ovom pravcu oživjela osnivanje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulturne i prirodne baštine na čiju je inicijativu sproveden niz arheološko-restauratorskih zahvata. Najveći zahvat ove vrste obavljen je na kraljevskom gradu Bobovcu i trajao je 11 godina, a do 1990. godine u evidenciju istraženih gradova uvršteno ih je još 21. Smatra se da je u srednjovjekovnoj Bosni egzistiralo maksimalno 350 gradskih naselja svih oblika, a autorica ističe da je moguće prema sačuvanim elementima odrediti kulturne krugove kao što je Jajački koji je okrenut ka Primorju, kulturni krug Kosača sa utjecajima iz istočnih krajeva, te centralno- bosanski krug (Kraljeva zemlja) sa utjecajem iz Srednje Evrope. Bosanskohercegovački gradovi imaju i zajedničke karakteristike, to su prvenstveno visinski, odsječeni gradovi, većina ih pripada tipu burga sa nastanjenom glavnom kulom.

Zaštita i konzervacija starih gradova Protection and Conservation of the Old Castles (59-139) započinje jačim intenzitetom na inicijativu Zavoda i Zemaljskog muzeja šezdesetih godina prošlog stoljeća. Autor priloga Ferhat Mulabegović ističe kako na nekim vrlo značajnim gradovima kao što je Bobovac, iako su arheološka istraživanja privedena kraju, nije došlo do adekvatne kon-zervatorske djelatnosti. Kriteriji za odabir pojedinih gradova su bili različiti od slučaja do slučaja, no svakako je veliku ulogu igrao značaj grada kao kulturno-historijske baštine, te stepen njegove ugroženosti. Međutim, nakon završetka rata u BiH ove aktivnosti nisu nastavljene predratnim intenzitetom zbog pomanjkanja sredstava, te su zabilježeni samo sporadični slučajevi zaštite naj-osnovnijih ili najugroženijih građevina. Alarmantno stanje većine ovih građevina zahtijeva skorije stručno i adekvatno zbrinjavanje, makar onih najmonumentalnijih građevina.

Vjekoslava Sanković-Simčić pažnju posvećuje jednom posebnom obliku gradskih naselja a to su Gradovi utvrđenih naseljaCastles with Fortified Settlements (141-167). Bosnu je do druge polovine XIV stoljeća zahvatio snažan proces urbanizacije koji se reflektirao na urbani i privredni život već formiranih srednjovjekovnih gradova, od kojih će izrazito mali broj evoluirati u navede-nu vrstu naselja. Najeklatantniji primjeri ove vrste evolucione grane bosanskog grada su: Jajce, Počitelj, Livno, Mostar, Trebinje, Vratnik i Bihać. Kao posljednji segment ove publikacije istaknuta je cjelina naslovljena Srednjovjekovni gradovi Bosne i Hercegovine – izvod iz arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine Medieval Castles of Bosnia and Herzegovina – Extract From Archeological Lexicon of Bosnia and Herzegovina (170-218) u kojoj je donesena kratka deskripcija ukupno 266 gradova naslonjena u najvećoj mjeri na već objavlja saznanja u Leksikonu, ali također i dopunjena novim istraživanjima koja su uslijedila nakon objavljivanja spomenute publikacije.

Svi srednjovjekovni bosanski gradovi sa današnje tačke gledišta predstavljaju neophodne zdence izvornog materijala, oni su arhivi srednjovjekovne arheološke građe. Međutim, sa stajališta srednjovjekovnog značaja i njihove današnje naučne percepcije koja je najviše naslonjena na očuvanost pojedinog grada u monografiji se kao crvena nit kroz njene elemente provlači značaj kra-ljevskih prijestolnica Bobovca i Jajca, zatim gradova oblasnih gospodara Borač Pavlovića, Samobor i Blagaj Kosača, Jajce Hrvatinića, te Visoko kao kultno mjesto bosanskih kraljeva. Obrađujući najis-taknutije i najočuvanije srednjovjekovne gradove, pritom slijedeći ustaljeni obrazac autori priloga su pored historijskog konteksta, arheoloških i konzervatorskih aktivnosti u prilog donijeli i grafički prikaz odnosno tlocrt grada sa precizno naznačenim njegovim elementima.

Jedan od zacrtanih ciljeva ovog izdanja prema riječima predsjednice Nacionalnog komiteta ICOMOS u BiH, Vjekoslave Sanković-Simčić referira se u nastojanjima ka uključenju srednjovjekovnih bosanskih gradova u mrežu kulturnih ruta Evrope. Jedan prisniji zadatak ove publikacije bio bi i nastojanje da se stari gradovi, te narodne „Gradine“ uključe u život modernog čovjeka kao integralni dio njegove svakodnevnice, da konačno shvatimo kako to nisu strani i arhaični spomenici nekog nepoznatog i dalekog zaboravljenog naroda, nego naših predaka od kojih smo naslijedili ova prekrasna arhitektonska dostignuća, koja su još jedan svjedok kako se bosansko-humski prostor i fizički i kulturološki naslanjao na tekovine Zapada. Značaj i doprinos ovog izdanja utoliko je veći jer se paralelno sa bosanskim tekstom donosi i njegova engleska verzija, čime je blago bosanskohercegovačkih predjela postalo dostupno u punom obimu i zainteresiranim čitaocima izvan naše zemlje i regiona.

Izvor fotografije: Google 

Please follow and like us: